Čitaj (o) psu© – R.E.A.D.®

Nacionalna strategija

Pad interesa za knjigu i čitanje, promijenjeni načini čitanja u digitalnom okruženju i nedostatna kompetencija pismenosti za život od svakog društva zahtijevaju da se sustavno i strateški bavi pitanjima kulture pismenosti. Temeljem navedenoga R.E.A.D.® «Čitaj (o) psu» je u velikoj mjeri usklađen s nacionalne strategije poticanja čitanja (2017.-2022.).

Kroz višegodišnji rad volontera/članova Udruge za pet therapy Indeficienter s djecom predškolske i rane školske dobi uočeno je da ima sve više poteškoća u čitanju, te povezanih problema koji iz toga proizlaze. Problemi u čitanju obuhvaćaju 25-30% hrvatske djece. Neki od najčešćih problema su diskelsija i mucanje, ali i problemi u čitanju koji su povezani sa sramom od javnog nastupa, smanjenim samopoštovanjem, nesigurnošću i općenito sramežljivošću. Povezani problemi koji proizlaze iz problema u čitanju su: strah od neuspjeha, sramežljivost, poremećaji u ponašanju, agresija, auto-agresija, ADHD/ADD, somatski simptomi kao što su glavobolje, vrtoglavice, bolovi u trbuhu, neurološki i psihološki poremećaji poput tikova, depresija, smanjeno samopoštovanje, odbijanje čitanja ili izlaganja pred vršnjacima, smanjena želja za daljnim školovanjem, itd.

Svako je dijete pojedinac koji raste i razvija se prema vlastitoj individualnoj liniji i različitom brzinom te prema tome, a ovisno o potrebama korisnika, terapijski tim se uključuje u odgojno-obrazovni proces kako bi se kod učenika potaknuo pozitivan utjecaj na cjelokupni njegov razvoj posebice komunikacijskih kompetencija, socio-emocionalni razvoj te jačanje motoričkih vještina. Terapija potpomognuta životinjom (AAT) kao inovativna metoda rada ima znanstvenu podlogu pozitivnog učinka koje donosi interakcija ljudi sa životinjama: od opuštenosti do povećanja samopoštovanja i empatije. Čitanje psima djeluje opuštajuće na korisnika. Pas pažljivo sluša, ne procjenjuje, ne kritizira. Djeca počinju bolje čitati, zaboravljaju na poteškoće, lakše razumiju pročitani tekst i o njemu razgovaraju. Postaju samopouzdaniji, društveno snalažljiviji te se lakše uključuju i u druge aktivnosti.

Dijete, dok čita ili prepričava sadržaj ne ispravlja se, na taj način se potiče samopouzdanje, stvara se osjećaj sigurnosti i volje za napretkom. Sustavnim praćenjem učenika s teškoćama u čitanju možemo uočiti kako ne žele sudjelovati u nastavnom procesu kad se od njih očekuje da čitaju pred kolegama iz razreda. Zbog toga vrlo često remete rad i ostalim učenicima. Reakcije psa potiču na daljnje čitanje. Terapijski psi su idealna potpora djeci sa poteškoćama u čitanju jer ne kritiziraju, ne izruguju i ne ocjenjuju. Pas mirno sjedi i strpljivo čeka da dijete završi s čitanjem. Sudionici ovog programa, postaju bolji čitatelji, razvijaju samopoštovanje, aktivno se uključuju u vršnjačke rasprave, ali i u sve druge socijalne aktivnosti.

Čitanje i pisanje jezične su djelatnosti i temelj obrazovanja. Obje vještine značajne su za život suvremenog čovjeka, kao i cjelokupnog čovječanstva. Značaj čitanja i pisanja nije umanjila niti informatička revolucija. Bez obzira kojom se djelatnošću čovjek bavi, čitanje i pisanje podjednako su važni. Proces stjecanja čitanja i pisanja započinje u ranoj djetetovoj dobi te se sustavno nastavlja u odgojno-obrazovnom procesu. Završetkom školovanja, proces stjecanja vještina čitanja i pisanja ne prestaje, nego se i dalje razvija kontinuirano kroz čitav životni vijek pojedinca. Upravo se zato za proces stjecanja čitanja i pisanja kaže da je cjeloživotni proces. Čovjek ne čita i ne piše samo da bi stjecao znanja, usvajao informacije i razvijao svoje mogućnosti, on čitanjem i pisanjem razvija i obogaćuje svoj emocionalni život. Čitanje je temeljni proces koji je neophodan pri svakom usvajanju znanja, vještina i navika. Temelj svakog učenja pred kojom se učenik nađe jest čitanje. U nastavnom procesu čitanje je način stjecanja znanja.

Pojedina djeca nerijetko osjećaju svojevrsnu odbojnost i strah prema čitanju, a razlog tome su nesigurnost i negativne reakcije na pogrešku prilikom čitanja (kritika, ispravljanje, ismijavanje). Upravo je kroz R.E.A.D.® program pokazano da su psi, ali i ostali kućni ljubimci, savršeno društvo za čitanje jer slušaju sa pažnjom, ne osuđuju, ne podsmjehuju se i ne kritiziraju. Psi ne ispravljaju i ne remete mir, štoviše stvara se vrlo pozitivna i opuštena radna atmosfera, a čitanje postaje zabavno.

Prema pilot studiji provedenoj u osnovnoj školi Bennion Elementary u Salt Lake Citiyju 2000.-te godine učenici koji su sudjelovali u R.E.A.D.® programu pokazali su veliki napredak u usvajanju vještina čitanja s razumijevanjem te su uz to u odnosima s vršnjacima pokazali veće samopouzdanje i samopoštovanje, bili aktivniji na satu, češće završavali zadaće i predavali zadatke na vrijeme, puno manje su izostajali s nastave ili kasnili, poboljšali vještine osobne higijene te razvili snažnu empatijsku povezanost sa životinjom.

Projekt koji se provodi u Sloveniji, Terapevski pes v šoli, autorice prof. Mojce Trampuš, pokazuje da djeca sa nižim samopouzdanjem lakše stupaju u kontakt sa životinjom negoli s drugom osobom. Kada je životinja nazočna u razredu, učenici su u stanju bolje usmjeriti pažnju na zadatak ili razgovor koji se odvija te se mnogo puta vraćaju na tu seansu kasnije u razgovoru. Tijekom interakcije sa životinjom zaboravljaju na svoje poteškoće i probleme.

Cilj R.E.A.D.® «Čitaj (o) psu» programa je razvoj komunikacijskih kompetencija i vještina čitanja kod djece s poteškoćama u čitanju i razvijanju socijalnih vještina uz pomoć registriranih terapijskih timova – psa i njegovog voditelja koji zajedno sa stručnim osobljem čine dio R.E.A.D.® tima.

Udruga za Pet Therapy Indeficienter (u daljnjem tekstu UPTIV) je od 2014. godine podružnica R.E.A.D.® programa za Hrvatsku te provodi program «Čitaj (o) psu» u knjižnicama osnovnih škola s trenutno dvadeset i devet volonterskih registriranih R.E.A.D.® timova, na području Istarske županije (osam timova), Primorsko – goranske (pet timova), Šibensko – kninske (dva tima) i Grada Zagreba (dva tima). Također dva instruktorar UPTIV.a certificirani su od strane ITA (internacionl therapy animals) za provedbu edukacije R.E.A.D.®.

Sadržaji vs. ciljevi

Početna nastava čitanja i pisanja temeljna je metodička cjelina u okviru nastavnog predmeta Hrvatskog jezika u sustavu primarnog obrazovanja. Kroz ovu metodičku sastavnicu učenici stječu temelje vještina čitanja i pisanja, a ujedno i stječu prva znanja iz književnosti i jezika. Sustav izvođenja početne nastave čitanja i pisanja predstavlja zaseban metodički sustav. U procesu izvođenja početne nastave čitanja i pisanja mogu se identificirati tri međusobno čvrsto povezane etape: pripremno razdoblje, razdoblje početnog analitičko-sintetičkog čitanja i pisanja i razdoblje usavršavanja čitanja i pisanja. Pravilno postavljena početna nastava čitanja i pisanja uspjeh je za savladavanje ostalih nastavnih predmeta tijekom cjelokupnog školovanja pojedinca.

Sadržaji i aktivnosti R.E.A.D.® «Čitaj (o) psu» programa planirat će se u skladu s interesima i potrebama djeteta, a kroz program dijete će biti u doticaju s nizom atraktivnih sadržaja.

Temeljeći se na posebnosti uključivanja terapijskog psa u odgojno-obrazovni odnosno nastavni proces program će obuhvaćati: rješavanje problema manjka samopoštovanja, samoće, depresije, agresije i autoagresije jer pas predstavlja bezuvjetno prihvaćanje i vjernog prijatelja; olakšanje od osjećaja savršenstva – djeca često imaju osjećaj da zadatak moraju savršeno izprezentirati i postavljaju se previsoke ljestvice očekivanja od strane škole i/ili od kuće; motivaciju za smisleno učenje, motivaciju za dolazak u školu zbog psa (u zabavnom okruženju); povećanu empatiju i suosjećanje (djeca razvijaju pozitivan osjećaj brige prema životinjama što rezultira u smanjenoj agresiji prema svim drugim živim bićima); povećanu komunikaciju među vršnjacima i sa moderatorom; povećanu volju za preuzimanjem rizika (rizika od pogrešnog odgovora), rješava se problem manjka samopoštovanja i srama; dijete će preuzimati ulogu voditelja (ono čita psu) – uz kontrolu moderatora. Korelacija postoji s nastavom Hrvatskog jezika, Prirode i društva, Satom razrednog odjela.

Kako i zašto

Uključivanjem terapijskih timova u odgojno-obrazovni proces omogućuje se kontinuirano provođenje aktivnosti i terapija potpomognutih životinjama i R.E.A.D.® «Čitaj (o) psu» programa.

Učenici koji su preporučeni od strane stručne službe kao potencijalni kandidati za uključivanje u program uključeni su i u logopedski tretman te su svi uključeni u edukacijsko rehabilitacijski tretman. Suradnjom sa stručnim službama škola u kojima se provodio R.E.A.D.® «Čitaj (o) psu» program utvrđeno je kako odabrani učenici, osim što imaju poteškoća u čitanju, ne vježbaju, niti su dovoljno motivirani za rad. Potonje dovodi do pretpostavke da imaju izrazitije teškoće u svladavanju nastavnih sadržaja, manje su uspješni pri rješavanju pisanih provjera, dobivaju negativne ocjene, ne vole čitati niti pisati, izbjegavaju bilo kakve aktivnosti koje su povezane s čitanjem. Osim ovih teškoća koje su naveli roditelji, isto uočavaju i učitelji te ostali učenici u razredu. Obzirom da se u nastavi svakodnevno ispituje čitanje, učenici moraju samostalno rješavati zadatke što ih dodatno opterećuje pa zbog sniženog samopouzdanja često odbijaju čitati i rješavati zadatke.

Način utvrđivanja postojanja problema

Djeca nerijetko osjećaju svojevrsnu odbojnost i strah prema čitanju, a razlog tome su nesigurnost i negativne reakcije na pogrešku prilikom čitanja (kritika, ispravljanje, ismijavanje). Upravo je kroz R.E.A.D.^® program dokazano da su psi, ali i ostali kućni ljubimci, savršeno društvo za čitanje jer slušaju sa pažnjom, ne osuđuju, ne podsmjehuju se i ne kritiziraju. Psi ne ispravljaju i ne remete mir, štoviše stvara se vrlo pozitivna i opuštena radna atmosfera, a čitanje postaje zabavno.

Kod djece s teškoćama u razvoju problemi na govorno-jezičnom i komunikacijskom planu još su izraženiji i ne odnose se samo na vještine čitanja već na komunikacijske kompetencije općenito – ostvarivanje kontakta kroz sve komunikacijske modalitete – dodir, gesta, mimika, intonacija glasa – receptivni i ekspresivni govor. S obzirom na govorno-jezične smetnje učenici nerijetko doživljavaju ne razumijevanje okoline i teškoće izražavanja vlastitih želja i potreba. Brojna istraživanja pokazuju da aktivnosti i terapija potpomognuta životinjama (AAT – Animal Assisted Therapy) utječe na pojačanu komunikaciju, smanjeni osjećaj boli, bolje raspoloženje, manji krvni tlak, bolje motoričke vještine, smanjenje stresa i osjećaja anksioznosti, izrazito pojačava motivaciju, utječe na bolje ponašanje i socijalne vještine.

Prema Studiji o učinkovitosti programa za razvijanje čitalačkih sposobnosti uz asistenciju životinja (Le Roux, Swartz, Swart, 2014.) postoji utjecaj na čitalačke sposobnosti učenika koji čitaju psu u odnosu na eksperimentalne i kontrolne skupine (učenici koji su čitali odrasloj osobi te učenici koji su čitali plišanoj igrački u prisustvu odrasle osobe).

Opći ciljevi

Opći cilj R.E.A.D.^®«Čitaj (o) psu» programa je stvoriti uvjete koji će potaknuti maksimalno ostvarenje potencijala svakog pojedinog učenika i tako stvoriti osnovu za uspješnu integraciju djece u društvo, pri čemu djeca uče kako komunicirati s okolinom, kako izraziti svoje želje i potrebe, kako zahtijevati, kako se povezati sa životinjom. Djeca uče o socijalnim interakcijama, odnose između predmeta i pojava te uzročno-posljedične odnose, a samim time i komunikacijske, socijalne i emocionalne vještine, poticanju pažnje i koncentracije te pružanju emocionalne podrške.

Specifični ciljevi R.E.A.D.^®«Čitaj (o) psu»

– poticanje socijalne interakcije,
– poticanje i stvaranje suradnje (dijete-neljudska životinja-dijete),
– poticanje razvoja komunikacije,
– poticanje spoznajnog razvoja (općih znanja),
– usmjeravanje i zadržavanje pažnje na objektu ili aktivnosti,
– poticanje koncentracije i pamćenja,
– razvijanje interesa za socijalne interakcije i učenje komunikacije,
– usvajanje pravila ponašanja u skupini,
– kontrola ponašanja,
– razvijanje strategija samozaštite i regulacije emocionalnih stanja,
– generalizacija naučenog u različitim okolinama i korištenje tih vještina u grupi.

Prema svemu navedenome kod djece uključene u R.E.A.D.^®«Čitaj (o) psu» program radi se na razvoju koncentracije i ustrajnosti u određenoj aktivnosti, razvoju vještina u ophođenju s drugima, iskazivanju osjećaja i nenasilno rješavanje sukoba, tehnikama opuštanja, poticanju prijateljstva i međusobnog uvažavanja, razvoju samopoštovanja i pozitivne slike o sebi, povezivanju i suradnji s ne-ljudskom osobom uključenom u proces.

Pri provođenju programa uklanjamo sve distraktore (mob, tablet…)!

Obrazovna postignuća koja dostižu učenici uključeni u R.E.A.D.^®«Čitaj (o) psu»

• razumijevanje pravila, prava i odgovornosti svih članova zajednice,
• napredak u čitalačkim sposobnostima: bolja tehnika čitanja, razumijevanje pročitanog, samostalnost i uspješnost u rješavanju zadataka riječima,
• primjereno i odgovorno ponašanje prema životinjama.

Korisnici

Djeca predškolske dobi

Učenici Osnovne škole 1. – 4. razreda, ukupno (maksimalno) 10 učenika po radionici.

Učenici su odabrani od strane stručne službe škole (psiholog, pedagog, logoped, profesor rehabilitator/defektolog) iz razloga što su kod ovih učenika prisutne teškoće u čitanju zbog kojih im je vrlo teško pratiti redovni nastavni sadržaj stoga moraju stalno imati podršku u učenju.

Neizravni korisnici

– Obitelji

– Pomoćnici u nastavi

– Učitelji

– Stručni suradnici škole

– Logopedi

– Obrazovne ustanove

– Opća populacija građana

– Opća populacija pacijenata

– (budući) Poslodavci

– Roditelji

– Roditelji djece s teškoćama u razvoju

– Socijalni slučajevi

Praćenje i vrednovanje projekta

U praćenju i vrednovanju programa, uz voditelje terapijskih timova, sudjeluju stručni timovi škola (nastavnici hrv. jezika, stručni suradnici knjižničari, psiholozi, pedagozi, logopedi, edukacijski rehabilitatori i dr.) dokumentiranjem aktivnosti djece nakon određenih aktivnosti. Provođenje programa prate članovi stručne službe i ravnatelj, svatko iz svog područja. Njihova uloga je podrška i pomoć pri artikulaciji zadaća, odabiru poticaja, provođenju aktivnosti. Zajedno s učenicima, roditeljima i učiteljima promoviraju program i školu.

Programska evaluacija ostvariti će se anketnim upitnikom te upitnikom snaga i poteškoća djeteta (SDQ upitnik) od strane roditelja te tima za procjenu i evaluaciju.

Procesna evaluacija – evidencija aktivnosti terapijskih timova, frekvencija dolazaka i sudjelovanja korisnika.

Unutarnja evaluacija provesti će se evaluacijskim listićima za sudionike programa (učenike, učitelje i roditelje). Rezultati evaluacije analizirati će se uz superviziju stručnjaka Udruge za pet therapy Indeficienter.

Godišnje izvješće o provedenim aktivnostima, broju sudionika i utrošenim sredstvima projekta R.E.A.D.® «Čitaj (o) psu» podnijeti će se Upravnim odjelima za odgoj i obrazovanje županija i gradova u kojima se navedeni program provodi te će biti objavljeno na mrežnim stranicama Udruge odnosno dostupno na uvid po upitu zainteresirane strane.

Očekivani rezultati

Provedbom R.E.A.D.® “Čitaj (o) psu” programa te uključivanjem terapijskih timova u odgojno-obrazovni proces očekuje se pozitivan utjecaj na cjelokupni razvoj učenika uključenih u program, a posebice na razvoj motoričkih vještina, komunikacijskih kompetencija te socio-emocionalni razvoj što će biti vidljivo kroz upitnike procjene.

DK Pula/Children’s Library Pula – dječji čitalački klub Hvatača slova UPTIV 2015/2016

Također, očekuje se pozitivan utjecaj boravka terapijskih pasa u samim ustanovama na ostale učenike, njihove roditelje te djelatnike partnerskih ustanova (opuštenija radna atmosfera, pojačana komunikacija svih subjekata) što sve zajedno rezultira i pozitivnom slikom partnerskih ustanova i udruge te boljom interakcijom sa lokalnom zajednicom.

Provedbom R.E.A.D.® «Čitaj (o) psu» programa te uključivanjem terapijskih timova u odgojno-obrazovni proces očekuje se pozitivan utjecaj na cjelokupni razvoj učenika uključenih u program, a posebice na razvoj motoričkih vještina, komunikacijskih kompetencija te socio-emocionalni razvoj što će biti vidljivo kroz upitnike procjene.

1. Povećati čitanost kod djece – obrazovno-odgojna mjera kao temelj za ostvarivanje svih povezanih znanja pokretanjem edukativno-zabavnih R.E.A.D.® «Čitaj (o) psu» radionica

•Djeca preuzimaju obveze i odgovornost i imaju dovoljno vremena da vježbaju čitanje u relaksirajućem okruženju

2. Kao posljedica mnoga djeca će prevladati teškoće u čitanju – povećanje čitanosti otklanjanjem barijera tj. problema u čitanju i s time povezane sve druge probleme (pokretanjem edukativno-korektivno-zabavnih R.E.A.D.® «Čitaj (o) psu» radionica)

•Vrijeme iskorišteno na čitanje povećava opću pismenost i čitanost u Hrvatskoj, a sa time i sva povezana znanja

•Djeca daju procjene i stavove bez straha od kritiziranja

•Podržavajuća okolina, ali koja zahtijeva uključivanje od strane djeteta – djeca uče javno izlagati bez straha od neuspjeha

•Rješavaju se problemi manjka samopoštovanja, samoće, depresije, agresije i autoagresije jer pas predstavlja bezuvjetno prihvaćanje i vjernog prijatelja

Dobrobit životinja uključenih u program R.E.A.D.® – Čitaj (o) psu©

Osim o dobrobiti koje životinje imaju na ljude, postavilo se moralno i etičko pitanje o uključivanju životinja i koliko smo svjesni potreba samih životinja koje nisu odabrale svoju profesiju već su stavljene u tu ulogu od strane čovjeka. Dobrobit životinja je važno i pitanje je javnog interesa koja uključuje važne znanstvene, etičke i druge dimenzije. Poboljšanje našeg razumijevanja dobrobiti životinja, uključuje proučavanje ponašanja životinja, te je izazov u pristupu razumjevanja životinja i njihovih osjećaja. Iz znanstvene perspektive AAI u svom nadubljem kontekstu nije samo edukativna ili pak terapijska već i socijalno/ društveno orijentirana, mi smo “društveni organizmi”, takvi su i psi, to znaći da i jedne i druge ne određuje biologija…predispozicija nije isto što i predodređenost.

Kako postati dio R.E.A.D.® tima?

Prijave traju tokom cijele godine, te sukladno broju pristiglih upita i interesu dogovaramo i organiziramo edukaciju/radionicu, da bi buduće volontere uputili u proces koji se odvijaju u samom programu obzirom su u njega ukljućene ne-ljudske životinje/psi kao aktivni/pasivni sudionici što je u Hrvatskoj nov koncept. Iako su naši programi volonterski oni nipošto nisu neformalni, trivijalni ili nemarni. Dakako, ono što želim naglasiti je i to da se upravo kroz ove programe stvara sprega vlonterskog rada i profesionalnog i stručnog pristupa, što je dakako dobrobit za cijelo zajednicu (uključujući i akademsku), ali i rast i razvoj, bilo osobni bilo profesionalni, svih uključenih sudionika.

Naši timovi (volonter i njegov pas-ljubimac, ili osoba bez psa-ljubimca) prolaze edukaciju, te evaluaciju od strane R.E.A.D. intruktora pri UPTIV-u i moraju proći kroz određen broj supervizijskih sati, uz detaljnu pripremu za svaki susret sa korisinicima, te daju sve od sebe kako bi se ponašali odgovorno i profesionalno, ali ne samo prema korisnicima već kao primjer i prema kolegama psima uključenih u terapijsko okruženje. Kao primjer dobre prakse UPTIV pravilnikom određuje standard da psi-ljubimci uključeni u programe koje provodi imaju biti osigurani prema trečim osobama, te provode obavezni stistematski pregled svakih šest mjeseci za što se izdaje potvrda o prikladnos od strane ugovornog veterinara.

KOMPETENCIJE STEČENE VOLONTIRANJEM

Volontiranje razvija niz osobnih, socijalnih, organizacijskih i profesionalnih kompetencija koje vam osiguravaju bolje i lakše snalaženje u raznim poslovima i u svakodnevnom životu. Iskustva, znanja i vještine koje se stječu volontiranjem potrebne su i korisne za aktivno sudjelovanje u društvu, veću zapošljivost te osobni razvoj. Zato je ono usko povezano s konceptom cjeloživotnog učenja, kao doprinos razvoju osobnih potencijala i stjecanju kompetencija za osobni i profesionalni napredak.

Upravo da bi se volontiranje učinilo vidljivijim na tržištu rada, ali i u daljnjem obrazovanju, izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu 2013. godine omogućeno je izdavanje potvrde o kompetencijama – znanjima, vještinama i iskustvima – stečenim kroz volontiranje onim volonterima koji su u dugoročnom volonterskom angažmanu, odnosno koji volontiraju redovito i kontinuirano, na tjednoj osnovi u razdoblju od najmanje tri mjeseca bez prekida. Sam Zakon kao jednu od najvažnijih dobrobiti volontiranja ističe da se: ”Volontiranjem stječu iskustva i razvijaju kompetencije potrebne i korisne za aktivno sudjelovanje u društvu, osobni razvoj i osobnu dobrobit”.